Sustav stambene štednje je efikasan i koristan za sve sudionike, a stambene štedionice vide dodatan potencijal kada bi se državnim poticajima upravljalo aktivno i kada bi se njihov iznos prilagodio uvjetima na tržištu
POGLEDAJTE SNIMKU KONFERENCIJE NA HTV4 VIJESTI
Odbor za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka (HUB) održao je danas (04.11.2014.) konferenciju za novinare kako bi prokomentirao teze za prijedlog Zakona o dopuni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju koje provodi Ministarstvo financija.
U tezama se prema mišljenju Odbora za stambenu štednju navode pogrešni podaci te se, također, pogrešno interpretira funkcija i koristi sustava stambene štednje. Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wustenrot stambene štedionice naglasio je kako nacrt Zakona donesen bez ikakvih konzultacija sa stambenim štedionicama.
"Ministar financija Boris Lalovac postupio je sukladno običajima koji su vladali u Ministarstvu dok je tamo bio Slavko Linić – bez argumentiranja je odlučio promijeniti Zakon. Izmjene se provode pod izlikom ušteda i nedostatka novca u proračunu", kazao je Anđel.
SNIMKA KONFERENCIJE NA NOVA TV (04.11.2014. 17:00H)
Dodaje kako je premijer Zoran Milanović nedavno kritizirao Europsku Uniju zbog politike proračunske štednje i rezanja deficita, dok s druge strane provodi mjere štednje na jednoj strani, dok s druge strane radi veliku štetu.
Institut stambene štednje ne može funkcionirati bez državnih poticajnih sredstava (DPS). Državni novac omogućava štedionicama da daju stambene kredite uz fiksnu kamatnu stopu koja je temeljna značajka cijelog sustava.
"Bez DPS-a nema atraktivne ponude stambenih štedionica i fiksne kamate. Stoga putem medija predlažemo model u kojem bi iznos DPS-a više ne bi bio fiksan nego bi pokrivao razliku između tržišnih kamata i fiksnih kamata u štedionicama", predložio je u ime Odbora Anđel.
Tako bi država morala isplaćivati nešto manje novca štedišama u vremenima kada su kamate u bankama niske, dok bi davala nešto višu kamatu u obratnom scenariju. DPS bi se drugim riječima u potpunosti prilagodio tržištu. Primjerice, s obzirom na niske kamate u bankama u 2014., država bi isplatila samo 30 do 40 milijuna kuna DPS-a.
Anđel je isti prijedlog planirao ponuditi ministru Lalovcu s kojim je zatražio sastanak još sredinom rujna, međutim do njega nikad nije došlo. Žao mu je što je sustav stambenih štedionica pod neopravdanim kritikama obzirom da ga koristi oko 700.000 hrvatskih građana.
"U Ministarstvu financija ignoriraju studiju Instituta javnih financija koja je jasno pokazala da država na jednu kunu uloženu u stambene štedionice natrag dobiva dvije. Studiju je naručio ministar Linić, mi smo je platili jer je on rekao da za nju nema novaca i sada su je zaboravili", rekao je Anđel.
Zaključno, poručio kako sustav stambene štednje funkcionira efikasno i kako će bez DPS-a on dugoročno biti oslabljen.
POGLEDAJTE SNIMKU KONFERENCIJE NA HTV4 STUDIO
POGLEDAJTE SNIMKU KONFERENCIJE NA HTV4 STUDIO
Katarina Šobat, predsjednica Uprave Prve Stambene Štedionice demantirala je teze koje je objavilo Ministarstvo financija.
Prva od tih teza jest da je kreditna aktivnost stambenih štedionica vrlo niska. "Od 1998. godine stambene štedionice plasirale su 6,4 milijarde kuna kredita što je 6,4 posto svih stambenih kredita", pojasnila je Šobat.
Iduća teza govori kako sustav ne ispunjava svoju primarnu zadaću, što je rješavanje stambenog pitanja. Šobat kaže su samo 2013. godini stambene štedionice isplatile 830 milijuna kuna ili 20 posto ukupno odobrenih kredita, a isti trend se nastavio u ovoj godini. Dok je stambeno kreditiranje banaka palo dva posto, kreditiranje štedionica poraslo je 12 posto.
Tu je i nezaobilazna teza o tome da se ušteđevina koristi nenamjenski. Statistika, pak, govori kako 48 posto štediša koja ne uloži u stambeni kredit troši isti novac na opremanje ili adaptaciju; šest posto potroši novac na smanjenje kreditnih obveza, dok ostali ulaze u novi ciklus štednje.
Apsurda je i teza da isplata DPS-a bogaćenje, što najbolje ilustrira činjenica da na ušteđeni iznos od 3500 kuna država dodaje 350 kuna.
U Ministarstvu tvrde kako u Hrvatskoj broj stambenih jedinica za 30 posto premašuju broj obitelji, na što Šobat dodaje kako stambene štedionice nisu građevinske tvrtke te kako je većina stambenih prostora u zemlji izgrađena prije 1980. godine.
(banka.hr)