SLUŽBENI KOMENTAR WUSTENROT STAMBENE ŠTEDIONICE
Zagreb, 03.10.2014. S obzirom da se u jednom dijelu stručne javnosti, a na žalost i donositelja odluka stvorila slika nefunkcioniranja sustava stambene štednje kao posljedice nedovoljnog broja stambenih štediša koji nakon faze štednje realiziraju stambeni kredit važno je naglasiti da se kao kriterij uspješnosti i efikasnosti sustava ne smije uzimati broj klijenata koji su realizirali stambeni kredit, već iznos stambenih kredita koji su isplaćeni građanima, jer sustav stambene štednje i funkcionira na principu malih uplata većeg broja štediša radi realizacije manjeg broja stambenih kredita većeg iznosa.
Nije slučajnost da sam naziv zakona o tome govori: Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Svrha poticaja na stambenu štednju je upravo to: poticanje širokog broja građana da relativno malim iznosima štednje (do 5.000,00 kn godišnje) na dugi rok (minimalno 5 godina) stvaraju depozitnu osnovu stambenih štedionica za kreditiranje onih građana koji kredit trebaju, i to sa isključivo sa fiksnim kamatnim stopama cijelo vrijeme otplate.
Svrha državnih poticaja je upravo na strani štednje: oni reguliraju kamatni rizik na način da naknađuju razliku između niske kamate na štednju koju štedišama plaća stambena štedionica po fiksnoj stopi i više kamatne stope na obične štedne uloge u poslovnim bankama. Na taj način stambene štedionice dolaze u mogućnost (to im je i zakonska obveza) plasirati stambene kredite uz nisku i fiksnu kamatnu stopu u okruženju koje djeluje uglavnom na principu varijabilne kamate.
Korisnike kredita ne treba poticati, jer je njihov poticaj niska i fiksna kamatna stopa za cijelo vrijeme otplate kredita. Poticati treba one koji su svojim uplatama omogućili da korisnik kredita realizira stambeni kredit po fiksnim i niskim kamatnim stopama čime je zaštićen od vanjskih utjecaja koji mogu utjecati na kamatnu stopu.
Poticaji od primjerice 500 kuna godišnje za korisnika kredita koji štedi 5 godina bi iznosio 2.500 kuna i sa tim iznosom može kupiti 1/5 kvadratnog metra stana što zasigurno nije smisao ovoga Zakona.
Konkretno Wüstenrot stambena štedionica već nekoliko godina ima gotovo 9 od 10 kuna prikupljene ušteđevine plasirane u stambene kredite i u posljednjih 6 godina je preko 20.000 građana putem Wüstenrota riješilo svoje stambeno pitanje pri čemu smo u stambene svrhe do konca 2013. godine isplatili skoro 2 mlrd. kuna stambenih kredita. Prosječna kamatna stopa iznosi 4,9% godišnje fiksno što je manje od prosjeka dugoročnih kredita stanovništvu prema podacima HNB-a, iako je riječ o fiksnoj kamati cijelo vrijeme otplate kredita, a udio loših kredita u ukupnima na 31.12.2013. godine je iznosio 1,5% u odnosu na preko 8% koliko je iznosio prosjek tržišta stambenih kredita.
S obzirom da je ratio donošenja Zakona o stambenoj štednji bio omogućiti prikupljanje poticane štednje od velikog broja građana kako bi se omogućilo odobravanje dugoročnih stambenih kredita uz fiksne i povoljne kamatne stope, potpuno je jasno da je Wüstenrot u cjelosti ostvario očekivanja zakonodavca
Wüstenrot stambena štedionica d.d.
Zagreb, 03.10.2014. S obzirom da se u jednom dijelu stručne javnosti, a na žalost i donositelja odluka stvorila slika nefunkcioniranja sustava stambene štednje kao posljedice nedovoljnog broja stambenih štediša koji nakon faze štednje realiziraju stambeni kredit važno je naglasiti da se kao kriterij uspješnosti i efikasnosti sustava ne smije uzimati broj klijenata koji su realizirali stambeni kredit, već iznos stambenih kredita koji su isplaćeni građanima, jer sustav stambene štednje i funkcionira na principu malih uplata većeg broja štediša radi realizacije manjeg broja stambenih kredita većeg iznosa.
Nije slučajnost da sam naziv zakona o tome govori: Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Svrha poticaja na stambenu štednju je upravo to: poticanje širokog broja građana da relativno malim iznosima štednje (do 5.000,00 kn godišnje) na dugi rok (minimalno 5 godina) stvaraju depozitnu osnovu stambenih štedionica za kreditiranje onih građana koji kredit trebaju, i to sa isključivo sa fiksnim kamatnim stopama cijelo vrijeme otplate.
Svrha državnih poticaja je upravo na strani štednje: oni reguliraju kamatni rizik na način da naknađuju razliku između niske kamate na štednju koju štedišama plaća stambena štedionica po fiksnoj stopi i više kamatne stope na obične štedne uloge u poslovnim bankama. Na taj način stambene štedionice dolaze u mogućnost (to im je i zakonska obveza) plasirati stambene kredite uz nisku i fiksnu kamatnu stopu u okruženju koje djeluje uglavnom na principu varijabilne kamate.
Korisnike kredita ne treba poticati, jer je njihov poticaj niska i fiksna kamatna stopa za cijelo vrijeme otplate kredita. Poticati treba one koji su svojim uplatama omogućili da korisnik kredita realizira stambeni kredit po fiksnim i niskim kamatnim stopama čime je zaštićen od vanjskih utjecaja koji mogu utjecati na kamatnu stopu.
Poticaji od primjerice 500 kuna godišnje za korisnika kredita koji štedi 5 godina bi iznosio 2.500 kuna i sa tim iznosom može kupiti 1/5 kvadratnog metra stana što zasigurno nije smisao ovoga Zakona.
Konkretno Wüstenrot stambena štedionica već nekoliko godina ima gotovo 9 od 10 kuna prikupljene ušteđevine plasirane u stambene kredite i u posljednjih 6 godina je preko 20.000 građana putem Wüstenrota riješilo svoje stambeno pitanje pri čemu smo u stambene svrhe do konca 2013. godine isplatili skoro 2 mlrd. kuna stambenih kredita. Prosječna kamatna stopa iznosi 4,9% godišnje fiksno što je manje od prosjeka dugoročnih kredita stanovništvu prema podacima HNB-a, iako je riječ o fiksnoj kamati cijelo vrijeme otplate kredita, a udio loših kredita u ukupnima na 31.12.2013. godine je iznosio 1,5% u odnosu na preko 8% koliko je iznosio prosjek tržišta stambenih kredita.
S obzirom da je ratio donošenja Zakona o stambenoj štednji bio omogućiti prikupljanje poticane štednje od velikog broja građana kako bi se omogućilo odobravanje dugoročnih stambenih kredita uz fiksne i povoljne kamatne stope, potpuno je jasno da je Wüstenrot u cjelosti ostvario očekivanja zakonodavca
Wüstenrot stambena štedionica d.d.