Na okruglom stolu u Zagrebu 09.09.2009. predstavljena je analiza "Ocjena učinaka i perspektiva stambene štednje u Hrvatskoj" (dostupna u pdf formatu na stranicama www.hub.hr), koju je za HUB izradila tvrtka Arhivanalitika. Analiza pokazuje da je 206 milijuna kuna ukupnih poticajnih sredstava koje je država 2008. isplatila štedišama u stambenim štedionicama proizvelo 447,4 milijuna kuna poreznog učinka (porezi koje plaćaju štedionice, graditelji i s njima povezane djelatnosti) te više od 640 milijuna ekonomskog učinka (dodana vrijednost u izgradnji novih ili adaptaciji starih nekretnina).
Ujedno, kaže direktor Arhivanalitike Velimir Šonje, stambene štedionice su se u krizi pokazale kao niskorizične financijske institucije koje nisu imale problema sa stabilnošću ili likvidnošću. Ekonomist Đuro Njavro tome pribraja činjenicu da je projekt stambene štednje jedini koji u Hrvatskoj potiče domaću štednju, te da se stambena štednja u 10 godina postojanja pokazala kao možda najpovoljniji oblik ulaganja s pristojnim prinosima.
No, ističe Njavro, jedan od temeljnih problema je nerazumijevanje sustava, ne samo u javnosti nego i u najvišim državnim krugovima. Tako je 2005. godine brzopleto donesena odluka o smanjenju najvišeg iznosa državnog poticaja s 1.250 kuna na 750 kuna godišnje, a da od uvođenja stambene štednje nije provedena niti prilagodba poticaja za iznos inflacije, koja je kroz 10 godina praktički "pojela" taj iznos, kazao je Njavro.
Povećanje poticaja zagovarali su i ostali sudionici okruglog stola, poput predsjednika Uprave Ingre Igora Oppenheima, ispred Udruge poslodavaca voditelja projekata u razvoju nekretnina, koji je kazao da bi i to moglo oživjeti hrvatsko tržište nekretnina, koje na nekim područjima bilježi pad prodaje i do 90 posto, a u kojem se neprodani stanovi broje u desecima tisuća.
No, ravnatelj Uprave za financijski sustav Ministarstva financija Damir Kaufman odgovorio je kako je to malo vjerojatno ostvariti u 2010. godini, za koju su već utvrđene proračunske smjernice. Pozvao je da se na predstavljenu studiju nadogradi dublja i šira analiza, koja bi bila kvalitetan temelj za razgovore svih zainteresiranih strana o budućim promjenama modela stambene štednje.
(Izvor: Poslovni.hr)
.............................................
Da, stambena štednja je opet "IN". Ali, možda ne znate zašto!? Dovoljno je prelistati ove stranice koje ste upravo otvorili. Vjerujte, na jednom mjestu ćete biti informirani o najvažnijim stvarima vezanim uz sustav stambene štednje, značaju stambenih štedionica odnosno sustava u vlastitoj nacionalnoj ekonomiji, pa i pojmu "prijateljima štednje" u ovom sustavu. Ali, da krenemo redom:
