Poštovani,
Sabor RH je u svojoj redovnoj proceduri prihvatio prijedlog Vlade RH (od 10.siječnja o.g.) o izmjenama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojima se radi ostvarivanja ušteda u državnom proračunu, postotak državnih poticajnih sredstava od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u jednoj godini smanjuje s 15 na 10 posto. Stav Wustenrot stambene štedionice d.d. možete pročitati ovdje:
"Smanjenju poticaja za stambena štednju se svakako ne radujemo I to je mjera koja sigurno neće pozitivno utjecati na razvoj stambene štednje u Hrvatskoj. Riječ je odluci koja će donijeti uštede u državnom proračunu u iznosu od 35-40 mio. kuna godišnje, a koja će izravno pogoditi oko 500.000 građana RH koji u stambenim štedionicama prosječno štede oko 3.800 kuna godišnje. Istodobno ova odluka će imati i značajan negativan efekat na prihodovnoj strani državnog proračuna zbog mogućeg smanjenja poslovanja stambenih štedionica te potencijala za stambeno kreditiranja građana na ionako izazovnom tržištu.
Mi u Wüstenrotu smo svjesni teškog okruženja u kojem poslujemo I činjenice da svaki segment društva treba podnijeti dio tereta u pokušaju konsolidacije javne potrošnje i ukupnog gospodarstva. Ono što nas je razočaralo je činjenica da je odluka donesena unatoč analizi sustava stambene štednje iz koje je razvidno da postoje dramatične razlike u poslovanju među stambenim štedionica koje posluju na tržištu. Konkretno, kao osnovni razlog zbog kojega je Država smanjila poticaje za stambena štednju naveden je nepovoljan omjer između klijenata koji štede I klijenata koji realiziraju stambeni kredit. Mi u Wüstenrot stambenoj štedionici imamo 90% svih štednih uloga plasirano u stambene kredite građanima, u proračun vraćamo kroz svoje poslovanje 2,5 puta više nego što proračun isplaćuje poticaja našim klijentima, imamo udio loših kredita u ukupnima oko 1% što je 6 puta niže nego je prosjek tržišta, naši korisnici stambenih kredita uživaju maksimalnu zaštitu socijalnog standarda kroz fiksnu kamatnu stopu cijelo vrijeme otplate kredita I na našem primjeru je apsolutno jasno da sustav stambena štednje može biti efikasan I vrlo profitabilan za Državu.
Unatoč smanjenju poticaja namjeravamo nastaviti provoditi našu dugoročnu poslovnu politiku I zadržati lidersku poziciju na tržištu u poslu koji najbolje radimo, a to je riješavanje stambenog pitanja građana RH odobravanjem stambenih kredita sa fiksnim kamatnim stopama.
Stambena štednja kao oblik štednje za vlastiti krov nad glavom nije samo pitanje upravljanja osobnim financijama već je i pitanje opće kulture I stanja svijesti svake ozbiljnije Države koja skrbi o svojim građanima. Stambena štednja ima tradiciju dugu gotovo 100 godina u Njemačkoj i Austriji i već se duboko ukorijenila i u Češkoj, Slovačkoj i Madžarskoj gdje je važan faktor tih država u riješavanju stambenog pitanja građana i nikada u povijesti niti jedna stambena štedionica nije otišla u stečaj, nije tražila nikakvu pomoć ili sredstva za sanaciju od strane Države i nikada nigdje nisu ukinuti poticaji za stambenu štednju. Nadamo se da se u Hrvatskoj neće prekinuti ova tradicija."
Wüstenrot stambena štedionica d.d.
Sabor RH je u svojoj redovnoj proceduri prihvatio prijedlog Vlade RH (od 10.siječnja o.g.) o izmjenama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojima se radi ostvarivanja ušteda u državnom proračunu, postotak državnih poticajnih sredstava od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u jednoj godini smanjuje s 15 na 10 posto. Stav Wustenrot stambene štedionice d.d. možete pročitati ovdje:"Smanjenju poticaja za stambena štednju se svakako ne radujemo I to je mjera koja sigurno neće pozitivno utjecati na razvoj stambene štednje u Hrvatskoj. Riječ je odluci koja će donijeti uštede u državnom proračunu u iznosu od 35-40 mio. kuna godišnje, a koja će izravno pogoditi oko 500.000 građana RH koji u stambenim štedionicama prosječno štede oko 3.800 kuna godišnje. Istodobno ova odluka će imati i značajan negativan efekat na prihodovnoj strani državnog proračuna zbog mogućeg smanjenja poslovanja stambenih štedionica te potencijala za stambeno kreditiranja građana na ionako izazovnom tržištu.
Mi u Wüstenrotu smo svjesni teškog okruženja u kojem poslujemo I činjenice da svaki segment društva treba podnijeti dio tereta u pokušaju konsolidacije javne potrošnje i ukupnog gospodarstva. Ono što nas je razočaralo je činjenica da je odluka donesena unatoč analizi sustava stambene štednje iz koje je razvidno da postoje dramatične razlike u poslovanju među stambenim štedionica koje posluju na tržištu. Konkretno, kao osnovni razlog zbog kojega je Država smanjila poticaje za stambena štednju naveden je nepovoljan omjer između klijenata koji štede I klijenata koji realiziraju stambeni kredit. Mi u Wüstenrot stambenoj štedionici imamo 90% svih štednih uloga plasirano u stambene kredite građanima, u proračun vraćamo kroz svoje poslovanje 2,5 puta više nego što proračun isplaćuje poticaja našim klijentima, imamo udio loših kredita u ukupnima oko 1% što je 6 puta niže nego je prosjek tržišta, naši korisnici stambenih kredita uživaju maksimalnu zaštitu socijalnog standarda kroz fiksnu kamatnu stopu cijelo vrijeme otplate kredita I na našem primjeru je apsolutno jasno da sustav stambena štednje može biti efikasan I vrlo profitabilan za Državu.
Unatoč smanjenju poticaja namjeravamo nastaviti provoditi našu dugoročnu poslovnu politiku I zadržati lidersku poziciju na tržištu u poslu koji najbolje radimo, a to je riješavanje stambenog pitanja građana RH odobravanjem stambenih kredita sa fiksnim kamatnim stopama.
Stambena štednja kao oblik štednje za vlastiti krov nad glavom nije samo pitanje upravljanja osobnim financijama već je i pitanje opće kulture I stanja svijesti svake ozbiljnije Države koja skrbi o svojim građanima. Stambena štednja ima tradiciju dugu gotovo 100 godina u Njemačkoj i Austriji i već se duboko ukorijenila i u Češkoj, Slovačkoj i Madžarskoj gdje je važan faktor tih država u riješavanju stambenog pitanja građana i nikada u povijesti niti jedna stambena štedionica nije otišla u stečaj, nije tražila nikakvu pomoć ili sredstva za sanaciju od strane Države i nikada nigdje nisu ukinuti poticaji za stambenu štednju. Nadamo se da se u Hrvatskoj neće prekinuti ova tradicija."
Wüstenrot stambena štedionica d.d.