Obaviještavamo Vas da sve odgovore i aktualne informacije (komentare, izjave, osvrte i članke kao i snimke TV emisija) na temu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje možete pogledati na našim Facebook stranicama: i Twitteru
SVJETSKI DAN ŠTEDNJE. Svjetski dan štednje slavi se 31. listopada, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan na taj dan 1924. u Milanu. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša. Time je započeta era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju.
"IDE SE PROTIV INTERESA 750.000 GRAĐANA KOJI SU SVE SAMO NE BOGATI GRAĐANI!"
Zagreb, 03.10.2013. Wuste
nrot stambena štedionica d.d. održala je danas svoju konferenciju za tisak i umjesto da obilježi 15 godina svog rada u Hrvatskoj, aktivno se uključila u javnu raspravu na aktualna događanja oko prijedloga promjene Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju.Predstavnici Štedionice g. Zdravko Anđel, predsjednik Uprave i g. Ivan Ostojić, član Uprave uputili su svoje primjedbe na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje s konačnim prijedlogom Zakona.
Iz obrazloženja Zakona je vidljivo apsurdno nerazumijevanje sustava te manipulacija podacima, jer kao glavni argument za ukidanje poticaja Ministarstvo financija spominje nedovoljan iznos kredita koje su stambene štedionice odobrile i navode samo trenutno stanje stambenih kredita u bilancama, a pri tome prešućuju da je samo u posljednjih 6 godina od kada je stambenim štedionicama zakonom omogućeno odobravanje stambenih kredita, u stambene svrhe plasirano gotovo 6 mlrd. Kuna stambenih kredita, a da prema podacima kojima raspolažemo stambene štedionice od početka 2013. Godine u novoodobrenim stambenim kreditima na tržištu sudjeluju sa oko 23%.
- U 2013. godini stambeni krediti jedino rastu u stambenim štedionicama dok na razini ukupnog bankarskog sektora padaju
- Pri tome se nigdje ne navodi da postoje značajna razlike među stambenim štedionicama po pitanju odobrenih stambenih kredita pa je tako samo Wüstenrot u proteklih 6 godina kroz financiranje stanogradnje isplatio oko 1,75 mlrd. Kuna i dosegao razinu po kojoj je 90% svih štednih uloga uloženo u stambene kredite što je prosjek na razini stambenih štedionica u Europi. Wüstenrot je očiti primjer kako sustav može dobro funkcionirati ukoliko se sustavom upravlja od strane zakonodavca što kod nas, na žalost, nije slučaj.
- Nadalje, navodi se iznos od 2 mlrd. kuna isplaćenih poticaja u posljednjih 15 godina, a ne navodi se da je oko 1 mlrd. kuna isplaćena u prvih 5-6 godina od osnivanja kada su stambene štedionice akumulirale štednju i nisu zakonski imale mogućnosto odobravati kredite za međufinanciranje. Trenutno je iznos koji se godišnje izdvaja za državne poticaje za stambenu štednju svega oko 110. Mio kuna i notorna je činjenica da će ukidanjem poticaja za stambenu štednju doći do negativnog efekta na državni proračun, jer će proračun ostati uskraćen za barem tri puta više poreznih prihoda nego je trošak za DPS.
- Dakle govorimo o proračunskoj uštedi od ca. 110 mio. kuna u 2016. godini, a istodobno će proračun odmah ostati bez barem 250-300 mio kuna poreznih prihoda koje svojom djelatnošću i kreditiranjem generiraju stambene štedionice što govori u prilog da će gubitak proračuna biti znatno veći od ušteda. Naime, stambene štedionice trenutno financiraju stambenu izgradnju sa oko 600 mio. Kuna godišnje plus 300-400 mio. Kuna štednje građana što je ekvivalent izgradnji 2000 kuća vrijednih 500.000 kuna i na kojima je zaposlen veliki broj malih obrtnika i poduzetnika, a prestankom financiranja ovoga segmenta stanovništva doći će do daljnjeg pada BNP-a RH posebno u segmentu graditeljstva koje je na koljenima.
- Nadalje u obrazloženju Zakona se isključivo govori o kupovini stanova, o višku stambenog prostora, ali istovremeno zaboravlja na činjenicu da je postojeći stambeni fond neadekvatan, neodržavan, energetski neučinkovit i da sustav stambene štednje u svim zemljama koje ga imaju služi da pojedinac uz vlastitu štednju i manje zaduženje po fiksnim uvjetima pokuša riješiti stambeni problem. Udio kredita koji služe za unaprijeđenje postojećeg stambenog standarda je u WSŠ preko 50% (adaptacije, rekonstrukcije, nadogradnje, izgradnje) i upravo bi stambene štedionice još jačom kreditnom aktivnošću trebale potaknuti riješavanje dijela problema od 20.000 neprodanih stanova.
- Ovdje je potpuno jasno da Odlukom o ukidanju DPS-a, ministar financija ide izravno protiv interesa 750.000 građana koji su sve samo ne bogati građani koji poticajima dodatno oplođuju kamatu. Naime, prosječni štediša u stambenoj štedionici ima oko 600-800 kuna veća primanja od prosjeka RH, ima uvjete stanovanja koji su lošiji od prosjeka i prosječna ušteđevina u stambenim štedionicama nije 5.000 kuna, već svega 3.800 kuna godišnje ili nešto više od 300 kuna mjesečno i sa našim kreditima se ne grade ni vile ni bazeni ni hoteli, već se adaptiraju kuće i stanovi u kojima žive obični ljudi.
- Štetu zbog ukidanja poticaja će najviše osjetiti obični građani i to njih 750.000, jer stambene štedionice jedine na tržištu imaju dugoročne izvore štednje i fiksne kamate na stambene kredite za cijelo vrijeme otplate
- Apsurdno je da sustav funkcionira u Hrvatskoj na isti način kao i u Austriji, Češkoj, Slovačkoj ili Mađarskoj i da nikada nigdje poticaji za stambenu štednju nisu ukinuti.
- Ovom odlukom se nepotrebno unosi nemir i nepovjerenje i među građane i u financijski sustav
- Mi smo otvoreni za razgovore oko unaprijeđenja sustava i ispravljanja eventualnih anomalija ukoliko postoje